Vraćamo se na kontroverzu koja nas je napala posljednjih mjeseci, čini se da tema o šifriranju softvera i kako to sprečava vlade i vlasti da se miješaju u naš privatni život zbog "općeg dobra" neće završiti s davanjem razgovora. U ovom slučaju Francuska i Njemačka počinju tražiti zakonodavstvo na evropskom nivou o mogućoj intervenciji aplikacija za razmjenu poruka da predvidi moguće nezakonite ili opasne radnje. U nedostatku posebne uredbe, francuski ministar unutarnjih poslova zatražio je od Europske unije komisiju s namjerom da razjasni stvar.
Bernard Cazeneuve pošao je ruku pod ruku s njemačkim ministrom unutarnjih poslova u ovom pitanju, u koordiniranom pokretu pred medijima s namjerom da potvrdi prekid terorističkog napada i da odmah obavijesti o svom interesu za intervenciju državnih vlasti oprema za razmjenu poruka i njen softver. I Francuska i Njemačka planiraju da se prijave Europskoj uniji za zakonodavstvo zajednice koje im omogućava da interveniraju u aplikacijama za razmjenu poruka, njuškaju ih, ali uvijek pod izgovorom da to rade za naše dobro.
Predlažemo da Europska komisija prouči mogućnost zakonodavstva o pravima i obvezama operatera kako bi ih prisilili na uklanjanje ilegalnih sadržaja, kao i dešifriranje poruka za suradnju u istragama, bez obzira odlaze li iz Europe ili ne - Bernard Cazeneuve.
Ovo postaje sve više i više čiji je cilj da postane globalni Veliki Brat, komunikacijski sistem u kojem ćemo biti slobodni reći što želimo, uvijek uz cenzuru. Ovim namjeravaju da se prikupljanje podataka interveniranjem WhatsAppa i Telegrama može koristiti u pravnom postupku koji se računa kao dokaz. Problem predstavlja šifriranje WhatsAppa, koje sprječava njegovu jednostavnu intervenciju, a istovremeno ga i blokira. Na taj način, oni ne samo da traže moć da uđu u bilo čije razgovore, već žele i odobrenje aplikacija za razmjenu poruka, a oni zauzvrat olakšavaju zadatak. Potez prilično sličan potezu FBI-a u slučaju protiv Applea.
Šta je ovo šifriranje i zašto stvara probleme?
Žičana šema
Šifriranje razgovora putem trenutnih poruka uzrokuje probleme u presretanju komunikacija kada ih koriste teroristi. U Francuskoj je već bio slučaj s mladićem uhapšenim zbog širenja poruka u korist ISIS-a putem aplikacije za razmjenu trenutnih poruka.
U slučaju Telegrama, end-to-end šifriranje je nešto što je uvijek bilo prisutno, međutim, WhatsApp ga je integrirao prije otprilike godinu dana. WhatsApp je stavljen u ruke Open Whisper Systems (vezano za Edwara Snowdena) zadatak stvaranja end-to-end enkripcije za WhatsApp. Ključevi za šifriranje nalaze se u uređaju, odnosno kada pošaljemo poruku putem WhatsAppa, ta je poruka šifrirana i nečitljiva, međutim, sistem koji prima automatski ima mogućnost da je dekodira i prevede u običan tekst. Stoga, poruke nikada ne mogu biti presretnute na serveru, pa, da budemo jasne, mogu biti presretnute, ali ne mogu se protumačiti kao čitljiv tekst kakav poznajemo.
Svaki put kad započnemo razgovor, ključ se dodaje na svaki uređaj, stoga se svaka poruka koju održavamo sa svakim korisnikom šifrira na drugačiji način, pa bi nam pronalazak ključa za šifriranje razgovora poslužio samo za taj, koji na kraju bi zadatak njihovog presretanja učinili mučnim i beskorisnim. Da bi to učinili, koriste se protokolom Signal koji je dizajnirala gore spomenuta kompanija (Open Whisper Systems). Prema WhatsApp-u, njegova enkripcija je još sigurnija od one koju koristi Telegram, iako moramo imati na umu da na mreži ne postoji ništa sto posto sigurno, osim što je jasno prekinuto. Na kraju, čekamo kretanje Europske unije i njezinu odluku po tom pitanju.
